Domaća svinja

Svinje su nezaštićene domaće životinje na području Euroazije, grupirane su u rod Sus, unutar porodice Suidae. Najbliži srodnici svinje su divlje svinje i vodeni konj.

Opis i ponašanje

Svinje imaju njušku, malene oči i malen kovrčavi rep. Imaju izduženo tanko telo i kratke noge. Na svakoj nozi se nalaze četiri prsta, s najdužim prstom koji se nalazi na sredini i koristi za hodanje.

Svinje su poznati svaštojedi, što znači da se hrane i biljkama i životinjama. poznate su po tome što jedu doslovno sve uključujući kukce,crve, koru drveta, lešine, izmet (takođe i vlastiti), smeće i druge svinje.

U divljini one su krmne životinje, prvenstveno koje se hrane lišćem, travom, korenjem, voćem i cvećem. Iznimno u zatočeništvu, svinje mogu pojesti i svoju mladunčad.

Tipična svinja ima veliku glavu s dugačkom njuškom koja je ojačana posebnom košću koja se naziva prednosna kost te s hrskavicom na vrhu. Njušku, kao najosjetljivije čulo, koriste za kopanje po tlu za traženje hrane. Svinje imaju 44 zuba. Očnjaci koji se također nazivaju kljove, rastu neprekidno, a oštre se trljanjem donjih i gornjih kljova.

Zbog izuzetno razvijenog čula mirisa svinje se koriste za traženje tartufa u većini europskih zemalja. Svinje su pripitomljene i uzgojene kao stoka radi mesa (svinjetina) te radi kože. Svinjska bodljikava dlaka se koristi za izradu četki. Neke vrste svinja su pripitomljene za kućne ljubimce.

Ženke svinja (krmače) ostaju gravidne nakon 8-18 meseci starosti. Teraju se svakih 21 dan. Nerasti postaju spolno zreli nakon 8-10 meseci starosti. Leglo sadrži od 6 do 12 mladih praščića. Svinje nemaju razvijene znojne žlezde, pa se stoga svinje hlade koristeći vodu ili blato tokom vrućina. Blato koriste i za zaštitu od sunčevih opekotina, te od insekata i parazita.

Svinje se smatraju jednim od inteligentnijih životinja na svetu u usporedbi s psima. Dokazano je da se raspoloženje svinje može odrediti prema repu. Ako je rep čvrsto namotan, svinja je sretna, a ako rep mlitavo visi, tada je svinja nesretna.